Akvatorij oko grada Biograda upravo je idealan za sve ljubitelje ronjenja, za profesionalce, ali i za one koji tek žele napraviti prve korake u istraživanju morskih dubina. Brojnim iskusnim roniocima ovo područje je omiljena destinacija za ronjenje budući da ga odlikuje iznimno raznoliko podmorje i brojni prirodni fenomeni. Područje sjevernodalmatinskog akvatorija, kojem pripada i Biograd, obuhvaća područje od otoka Paga, preko otoka Premude, Ista, Molata, Silbe, Dugog otoka, Ugljana i Pašmana, te na svom južnom dijelu uključuje kornatski arhipelag. Vanjska strana otoka najčešće je duboka, a dubine sežu i preko 50 metara – vanjske se litice Dugog otoka i Kornata spuštaju čak preko 80 metara – pa tu buja podvodni biljni i životinjski svijet. Unutarnja strana otoka obično je plića, pa je i ponešto siromašnija, ali je usprkos tome izuzetno zanimljiva.
Posebnost akvatorija je u tome što u svim vremenskim prilikama možete naći mjesto zaštićeno od vjetra i valova gdje se može nesmetano roniti, a prozirnost mora je iznimna, seže čak do 40 metara.
Također, ovo područje obiluje brojnim zidovima, grebenima i špiljama prepunim ribe, pa će ljubitelji fotosafarija imati pune ruke posla. Unutar parka prirode Telašćica, te nacionalnog parka Kornati potrebna je posebna dozvola za ronjenje, a savjetuje se da u istraživanje ovog dijela podmorja ne idete sami već isključivo u pratnji iskusnog poznavatelja terena. Ne treba posebno isticati da ovakve lokacije nisu primjerene početnicima.
Južno od poluotočića na kojem se smjestila stara jezgra grada Biograda na Moru nalazi se uvala Soline. Do nje možete doći autom, ali i pješice obalnom šetnicom Dražice. Snorkeling lokacija nalazi se na sjeverozapadnoj strani uvale, podno Aqua cluba. Velike pinije pružaju sigurno utočište od ljetnih sparina, a nadvijaju se gotovo do tirkiznog plićaka.
Tik uz more primijetit ćete polukružno sunčalište u obliku malenog amfiteatra s nekoliko stepenica – tu je najlakši ulazak u more.
Prethodno pažljivo promotrite lokaciju s obale kako bi se bolje orijentirali. Snorkeling lokacija proteže se do intrigantnih tamno plavih mrlja.
Ovo prekrasno pješčano dno krase buseni morske cvjetnice posidonije ili voge (lat. Posidonia oceanica) koja ime duguje grčkom bogu mora. Ona je endem Sredozemnog mora.
Cvjeta u kasnu jesen, ali ne svake godine. Njezin plod kad dozrije bojom i oblikom nalikuje maslini, tad ispluta na površinu mora gdje ga raznose morske struje i valovi. Poput kopnenih biljaka gubi lišće, ali ga i obnavlja.
U prošlosti suho lišće posidonije imalo je široku primjenu. Koristilo se u termoizolaciji zidova, njome su se punili madraci i jastuci, a i služila je i za ishranu stoke. U Veneciji se, primjerice, koristila za omatanje skupocjenog stakla kao zaštita prilikom transporta, dok su stari Egipćani svježe listove koristili za ljekovite pripravke za liječenje bolnog grla i problema s kožom. Danas znamo da su njezine livade prave „tvornice“ kisika. Svojim dugačkim listovima smanjuju snagu valova, a spletom svojih korijenja učvršćuju sediment i sprečavaju njegovo odnošenje. Njezine su livade poznate po velikoj bioraznolikost jer su dom i skrovište, mrijestilište i hranilište za preko stotinu vrsta morskih organizama, te spadaju u najvažnije ekosustave Sredozemlja.
U Republici Hrvatskoj posidonija je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode i europskom Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije.
Zbog sporog rasta neki primjerci mogu biti stari preko 1000 godina što je čini jednom od najdugovječnijih organizama našeg mora, a moguće i svjedokom minulih događaja...
Nekoć davno u Biogradu na Moru krunili su se hrvatski i ugarski kraljevi, te je možda upravo netko od njih zaplivao u ovoj uvali privučen ljepotom mora...
Danas iznad nje plivaju velika jata modraka ili tragalja koje ćete lako propoznati po svojstvenoj crnoj pravokutnoj mrlji posred srebrnkastog tijela. Za sve ljubitelje snorkelinga posebna je čarolija promatrati njihovo elegantno njihanje uslijed morskih struja, djeluje gotovo hipnotički...
Na ovome dnu u posidoniji ili uz njene rubove možete primijetiti gnijezdo načinjeno od algi koje nalikuje na ptičje, promjera 30-ak centimetara. To je skromni dom malene ribe pavlinke ili martinke. Zamijetit ćete ju po maslinastozelenoj ili žućkastoj boji tijela s mrljom na škržnom poklopcu obrubljenom crvenom i tirkiznom linijom. Uvijek je užurbana, a često u ustima nosi grančicu alge jer gnijezdo neprestano dotjeruje.
Društvo joj pravi malena riba hinac dugoprugac kojeg ćete prepoznati po svojstvenoj bijeloj pruzi koja se proteže od oka do repa i živi u malenoj plovi, a vrlo je dinamičan plivač.
Sramežljivu pak ribicu dugonosku, posutu sitnim tamnim točkicama, ne možete zamijeniti za drugu. Krasi ju iznimno produžena i svinuta njuška prema gore, kao da se pravi važna. Ona također gradi gnijezdo, ali od sićušnih pužića, ostataka školjkica i koralja. Radi se o malenim ribicama koje dosegnu tek 10-ak centimetara.
Na prijelazu pijeska prema kamenju možete primijetiti i busenaste koralje loptasto-ovalnog oblika izrazito tamnožute, gotovo narančaste boje. Oni jedini u Sredozemlju mogu graditi koraljne grebene.
Na kamenitom dnu pratit će vas znatiželjna riba knez, baraji i šparići, dok jata salpi stalno kruže i pasu alge. Izgledaju zlaćano poradi žutih prugica.
Na ovome dnu možete zamijetiti i velike, zdrave žute spužve sumporače, izgledaju poput rođendanske torte. Na okolnom pješčanom dnu svud naokolo razasute su ljušture otvorenih školjki. Rumenke izgledaju kao da su lakirane, otuda im narodni naziv lakirke. No, primijetit ćete i ljušture jakobovih kapica popularno zvanih lepeze. Velika je vjerojatnost da u blizini živi hobtnica jer omiljena su joj hrana.
Zasigurno ćete primijetiti i jednu ribarsku vršu srcolikog oblika, već dugo zaboravljenu... Ona spada u ribarski alat – klopku i nalikuje kavezu od žičanog pletiva. U svakom primorskom mjestu postoji barem jedan ribar koji ih sam izrađuje, a služi za lov pridnenih riba. Nekoć su ih vješte ruke plele od pruća i mrežnog konca ovisno o namjeni. U Biogradu na Moru postoji tvorica mreža koja svoju tradiciju čuva gotovo jedno stoljeće i stoga ne čudi da ovdje i starije mještanke znaju zakrpati mrežu.
Ako se pažljivo i tiho provlačite kroz kamene zidiće u plićaku sigurno ćete naići na brancine, ali i velika jata sitnih oliga ili gavuna. Divno ih je promatrati izbliza. No, ovdje možete pronaći i zanimljive puževe golaće poput morskog zekana (lat. Aplysia fasciata, Aplysia punctata) koja kada pliva izgleda kao da leti i sitnije vrste poput crveno-narančastih pužića hrapavog plašta s valovitim rubom (lat. Platydoris argo).
Na ovome dnu možete pronaći i djeliće amfora, tragove prošlosti antičke Blandone.
Pašmanski kanal, na koji gleda uvala Soline, je vrlo prometan stoga je važno imati na umu da je najsigurniji snorkeling unutar zaštitne barijere označene plutenom linijom. Najljepši snorkeling je uvijek za mirnog mora i u društvu.
Ako ste kojim slučajem pronašli kakav trag davne prošlosti slobodno ga pogledajte, ali i ostavite u moru. Ono pripada mještanima i dio je njihove prirodne baštine koje je potrebno očuvati za nove generacije da ne zaborave da ih je more oduvijek hranilo.
Turistička zajednica grada
Biograd na Moru
Put Solina 4
23210 Biograd na Moru
Tel. +385 (0)23 383 123
Tel. +385 (0)23 385 382
Tel. +385 (0)23 636 236
E-mail: info@tzg-biograd.hr
Radno vrijeme:
Srpanj - kolovoz
Ponedjeljak - petak: 07:00 - 20:00
Subota: 08:00 - 20:00
Praznici i nedjelja: 08:00 - 12:00
Rujan - lipanj
ponedjeljak - petak: 07:00 - 15:00
Provodimo istraživanje o kvaliteti života u Biogradu n/m stavovima lokalnog stanovništva vezano uz daljnji razvoj turizma Grada a u sklopu izrade Plana upravljanja turističkom destinacijom. Vaši su odgovori dragocjeni za donošenje objektivnih zaključaka i realnih razvojnih planova!
Ispunjavanje ovog upitnika trajat će oko 10 minuta. Vaši su odgovori u potpunosti anonimni, te će se koristiti isključivo u svrhu ovog istraživanja. Unaprijed se zahvaljujemo na Vašem utrošenom vremenu! Turistička zajednica Biograda n/m.
