Nacionalni park Sjeverni Velebit

Ovaj je prostor Velebita pravi mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim, gljivljim i životinjskim vrstama čije smo bogatstvo tek počeli otkrivati. Upravo je ta raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza, koje je dobrim dijelom stvorio čovjek, bila razlogom proglašenja Nacionalnog parka „Sjeverni Velebit“.

Zbog svojih je vrijednosti Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ dio ekološke mreže Natura 2000.

Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ je i član mreže Europskih destinacija izvrsnosti (EDEN), kao nacionalni pobjednik na temu „Turizam i zaštićena područja“.

Sjeverni Velebit idealno je odredište za sve one koji prednost daju aktivnom odmoru i rekreaciji u netaknutoj prirodi uz osjećaj iskonske divljine. Planinarenje i šetnja, fotografiranje, bicikliranje - izbor aktivnosti prepuštamo Vama. Među najpoznatijim lokalitetima u Parku su Zavižan, Velebitski botanički vrt, Premužićeva staza, Alan, Lubenovac i Štirovača. Također unutar područja Nacionalnog parka nalazi se i Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, te 2 botanička rezervata, Visibaba – stanište endemske biljke hrvatske sibireje, te Zavižan – Balinovac – Velika kosa, unutar kojega je smješten i Velebitski botanički vrt.

Na raspolaganju vam je preko 30 planinarskih staza koje vas vode različitim krajolicima te pružaju brojne mogućnosti otkrivanja ovog prostora. Radi lakšeg snalaženja planinarske staze označene su markacijama, a na raskrižjima staza postavljeni su putokazi s potrebnom prosječnom dužinom hoda u satima. Gotovo svaka od staza vodi vas do planinskih vrhova koji su ujedno prekrasni vidikovci, kako na more i otoke, tako i na Liku. Postojeće planinarske staze i putovi pogodni su i za ostale aktivnosti kao što su treking i hiking.

Zavižan je jedan od najpoznatijih lokaliteta u Nacionalnom parku „Sjeverni Velebit“. Na 1594 metara nadmorske visine, ispod vrha Vučjak, smješten je Planinarski dom Zavižan i najstarija visinska meteorološka postaja u Hrvatskoj, osnovana 1953. godine. S obzirom na lagani prilaz i postojanje planinarskog doma i drugih sadržaja za posjetitelje (parkiralište, sanitarni čvorovi, klupe, odmorišta i sl.), Zavižan je vrlo dobra polazna točka za planinarske ture po Velebitu. Popnete li se planinarskim stazama na neki od okolnih vrhova – vidikovaca, otvorit će vam se prekrasni vidici na kvarnerske otoke i Liku. Upravo vizure koje se pružaju sa skupine zavižanskih vrhova (Veliki Zavižan 1676 m, Balinovac 1601 m, Velika (Zavižanska) Kosa 1620 m, Vučjak 1644 m) ostavljaju najveći dio naših posjetitelja bez daha.

Velebitski botanički vrt se nalazi na nadmorskoj visini od 1480 metara, a u njegovu središnjem dijelu nalazi se Balinovačka ponikva oko koje vodi kružna kamenita staza duga 600 metara. Danas u Vrtu raste oko 300 biljnih vrsta od kojih su neke samonikle, dok su druge donesene s ostalih dijelova Velebita. Za obilazak Vrta potrebno je oko sat vremena laganog hoda, a najbolji su dio godine za posjet Vrtu lipanj i srpanj kad je većina vegetacije u cvatu.

Premužićevu stazu danas smatramo pravim remek-djelom graditeljstva jer je građena u kamenu - suhozidu, te je položena tako da nas na vrlo jednostavan način vodi u najsurovije i najkrševitije dijelove sjevernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu i duga je 57 km. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se staze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i srednjeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge. Kroz Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ prolazi 16 km staze, a na otprilike dva sata hoda od Zavižana nalazi se planinarsko sklonište Rossijeva koliba.

Idući dalje stazom prema jugu, dolazi se do Alana, jedog od najznačajnijih velebitskih prijevoja, koji spaja Liku sa morem. Sa širom okolicom Alan je područje prostranih planinskih travnjaka, duliba i padeža, iznad kojih se uzdižu slikoviti vrhovi, sa prekrasnim pogledima prema moru i unutrašnjosti, do kojih vodi nekoliko planinarskih staza. Lubenovac, prostrani velebitski travnjak, privlači brojnim ostacima starih stanova i suhozida koji svjedoče o nekadašnjem životu ljudi na planini i predstavljaju kulturnu baštinu ovoga kraja. Prostrana dolina Štirovače, smještena na južnom dijelu Parka, je područje izuzetno bogatih šuma smreke i jele i jedino vlažno stanište u Parku.

Centar za posjetitelje Kuća Velebita u Krasnu – Gdje priroda stanuje

Kuća Velebita je posjetiteljski i informacijski centar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. Smješten je u selu Krasnu, jednom od najvećih hrvatskih planinskih naselja. Kao prepoznatljiv, moderan i atraktivan sadržaj omogućuje prezentaciju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka tijekom cijele godine. Ovdje se možete informirati što posjetiti i doživjeti u Parku, Krasnu i okolici, te kupiti ulaznice i suvenire. U Kući Velebita saznat ćete više o klimi, vrstama i staništima, kulturnoj baštini, geologiji i podzemlju Sjevernog Velebita. Među mnogobrojnim atrakcijama izdvajamo 3D model sjevernog Velebita, kao i VR naočale – pogled na Velebit iz ptičje perspektive i brlog medvjeda, "zvuk venućeg stabla smreke", mirise šume i travnjaka, ali možete osjetiti i jačinu bure pomoću buromata. Poseban je naglasak stavljen na duboke jame kao na jednu od osobitosti Parka. Upoznat ćete se s geologijom i procesom nastanka jama, povijesti i tehnikama njihova istraživanja, te ćete dobiti uvid u specifičan životinjski svijet podzemlja. Osobita atrakcija je iskustvo ulaska u jamu kroz poseban „lift". Mističan i nedostupan većini, stvarni svijet podzemlja u Kući Velebita može doživjeti gotovo svatko.

Pastirski stanovi Alan

Obnovom pastirskih stanova na području Parka stvoreni su preduvjeti za boravak ljudi te za uvođenje tradicionalnog stočarstva kao neophodne upravljačke mjere namijenjene očuvanju biološke raznolikosti. Objekti služe i za smještaj posjetitelja te provedbu interpretacijskih i edukacijskih programa na temu „Natura vrsta i staništa“ s jedne strane, i tradicionalnog života lokalnog stanovništva s druge strane. Boraveći u obnovljenim pastirskim stanovima, upoznati će te se s tradicionalnim načinom života i rada na Velebitu te spoznati koliko je takav način života bio u potpunom suglasju s prirodom i koliko se zapravo temeljio na principima održivosti.

Bukove šume na području Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, unutar Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, zajedno s bukovim šumama NP Paklenica, na lokacijama Suva draga-Klimenta i Oglavinovac-Javornik, kao i bukovim šumama u još 10 europskih zemalja, od 2017.g. upisane su na Popis Svjetske baštine UNESCO-a. Iznimnost naših bukovih šuma temelji se na njihovoj izvornosti, geografskom položaju, starosti i veličini.

Duboke jame

Dosad je na području Parka otkriveno i istraženo preko 500 speleoloških objekata, od kojih je 95% jama. Područje Strogog rezervata, zbog velikog broja dubokih jama, jedno je od najzanimljivijh speleoloških lokaliteta svijeta. A 4 jame su dublje i od 1000 metara: Lukina jama-Trojama (najdublja jama Dinarida), Nedam, Slovačka jama i Velebita. U jamama žive i neobične životinje, navikle na stalnu tamu i visoku vlagu. Neke od tih životinja su endemi, ne samo Sjevernog Velebita, nego i sjevernih Dinarida. Pošto jame nisu otvorene za posjetitelje, više o njima možete saznati u Kući Velebita.